Saopštenje povodom javnog uvida u PDR za prostor „Avala filma“

Bitka za Košutnjak

Organizacije civilnog društva, stručnjaci i građani aktivni u sektoru urbanizma i zaštite životne sredine dostavili su danas Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda preko 7 hiljada primedbi na Elaborat za plan detaljne regulacije kompleksa „Avala filma” na Košutnjaku. Primedbama se priključilo i više od 25.000 potpisa građana u okviru peticije za očuvanje Košutnjaka. 

U saopštenju koje je izdala grupa organizacija civilnog društva, a podržali i Mladi istraživači Srbije, jednoglasni zaključak jeste da bi realizacija ovog plana nanela štetu javnom dobru, životnoj sredini i građanima Beograda. Iako je plan predstavljen kao investicija u razvoj filmske industrije, njegova detaljnija analiza ukazuje na sasvim drugačiju namenu.

Prema podacima iz plana, na Košutnjaku se planira izgradnja skoro 420.000 m2 novog stambenog prostora, kao i 150.000 m2 komercijalnog prostora. Ti prostori bi zauzeli mesto šuma i javnih zelenih površina. 

“Od zelenila i kulture se otima i stvara prostor od 9,6 hektara izgrađenih kvadrata komercijalnog sadržaja kojih sada na lokaciji uopšte nema a na to se dodaje još 7,9 hektara mešovitih gradskih centara,” navodi se u saopštenju. Istovremeno, plan predviđa smanjivanje površina za objekte javnih službi, poput doma zdravlja, vrtića, vatrogasne službe i kulturnih sadržaja.

Sve to ukazuje na nameru da se na prostoru kompleksa “Avala filma” izgradi elitni stambeni kompleks nauštrb 26,8 hektara šuma i 7,9 hektara zelenih površina, na jednoj od najvrednijih lokacija u Beogradu. 

U samoj dokumentaciji postoji i niz tehničkih propusta i nelogičnosti – od isteklih urbanističkih licenci potpisnika, do sadržaja plana i odsustva konkretne definicije kompleksa Avala filma, što je u suprotnosti sa zakonima i planovima višeg reda. 

“(To) ukazuje na to da je svrha plana da pravno potkrepi nelegitimnu praksu ustupanja najvrednijih gradskih prostora privatnom interesu a na štetu javnog interesa i budućnosti grada,” zaključuje se u saopštenju.

Primedbe na plan podneli su predstavnici akademske struke – dekan Šumarskog fakulteta prof. dr Ratko Ristić, dekan Biološkog fakulteta prof. dr Željko Tomanović, dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja prof. dr Saša Jakovljević, kao i direktorka nacionalnog Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković” dr Mirjana Mihailović.

“Uklanjanje šumskih i drugih „zelenih“ površina u urbanizovanim delovima Beograda, dovodi do sledećih posledica: povećana emisija gasova, koji proizvode efekat „staklene bašte“, manja produkcija kiseonika, pojačavanje efekta „toplotnog“ ostrva u uslovima sve izraženijih klimatskih anomalija, degradacija biološke raznovrsnosti, „dehumanizacija“ gradskog prostora, sa sve lošijim životnim uslovima, povećanje potencijala za pojavu bujičnih poplava, pogotovo na slivu Topčiderske reke i susednih, manjih vodotokova,” istakao je Ratko Ristić na portalu Odbranimo reke Stare Planine. 

Stručnjaci i organizacije civilnog društva zahtevaju da se odmah obustavi izrada plana detaljne regulacije kompleksa Avala filma na predloženim osnovama i da se pristupi izmeni osnovnog koncepta tako što će se poštovati procedure, zakoni i planovi višeg reda, obezbediti očuvanje šuma i zelenih površina, bez promene namene zemljišta jer za to ne postoji osnov, te da se investitoru ostavi mogućnost korišćenja i investiranja u nepokretnosti u njegovom vlasništvu, bez promene vlasničke strukture nad zemljištem.

Pun tekst saopštenja, kao i spisak potpisnica, možete pronaći na ovom linku.

Budi u toku!

Prijavi se za naš bilten i budi u toku sa najnovijim vestima, akcijama, konkursima i obukama iz oblasti zaštite životne sredine.