Plavo-zelena mreža Futura: klimatske promene treba da posmatramo kao lokalno pitanje

Srbija je usvojila Zakon o klimatskim promenama, a na međunarodnom nivou se obavezala da usvoji i sprovodi brojne reforme i standarde koji bi trebalo da vode ka smanjenju posledica klimatskih promena, kao i njihovom usporavanju. Zvuči idealno – ali da li posle usvajanja zakona znamo šta nam je činiti? Da li država Srbija ima plan kako da zakone i propise pretoči u konkretnu akciju – pogotovo na lokalnom nivou? 

Tim pitanjima bavi se projekat “Osnaživanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promene “KlimAdapt21” koji u okviru programa EKO-SISTEM sprovodi Plavo-zelena mreža Futura. Kako preći put od zakona do akcije na lokalnom nivou, pričali smo sa Vladimirom Jankovićem iz vodeće organizacije Unekoop. 

Hajde za početak da se upoznamo sa aktivnostima Plavo-zelene mreže Futura?

Mreža Futura postoji od 2006. godine i u poslednjih nekoliko godina fokus njenih organizacija-članica je na klimatskim promenama, odnosno na ideji da se ta tema spusti na lokalni nivo kroz zagovaranje izmene javnih politika u lokalnim samoupravama. Futura je nastala u želji da formalizujemo saradnju, jer su teme kojima se bavimo i prateće aktivnosti slične i idu ka istom cilju. Istovremeno, svaka organizacija ima nešto svoje – neke se bave pitanjima zaštite voda i biodiverziteta, druge biotehnologijama, i tako dalje.

Ovaj projekat je ipak usmerio sav fokus na deo koji se tiče zagovaranje određenih akcija na svim nivoima?

Kroz dosadašnji rad, prepoznali smo da ova tema na lokalu nije dovoljno dostupna, ali i da lokalne vlasti nemaju dovoljno informacija i kapaciteta da se na adekvatan način pripreme za posledice klimatskih promena. Kroz KlimAdapt21, bavićemo se zagovaranjem i izradom lokalnih akcionih planova za adaptaciju na klimatske promene. Ideja je da u dve lokalne samouprave, opštini Paraćin i gradu Kraljevo, budu organizovane radionice i konsultacije sa donosiocima odluka, kako bismo ih upoznali sa obavezama i mogućnostima koje proističu iz nekih postojećih zakona. Takođe, tu priliku ćemo iskostiti da ih upoznamo sa obavezama koje predstoje u budućnosti, a vezane su reforme na koje smo se obavezali u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom. Dakle krajnja ideja je da projekat osposobi lokalne zajednice za ispunjenje tih obaveza i potom i sprovođenje tih propisa i standarda Evropske unije.

S obzirom na to da nam je cilj da vodimo razgovor o ovoj temi i sa građanima, kako jedan takav lokalni plan adaptacije na klimatske promene treba da izgleda? Šta on sve treba da sadrži?

Krenimo od toga da se klimatske promene najviše prepoznaju kada se već fogode posledice, poput poplava iz 2014. godine, suša, šumskih požara. Dakle, mi ćemo svakako ukazivati na te rizike, a potom i na mere koje lokalne samouprave u svojoj nadležnosti mogu da preduzmu u prevenciji tih katastrofa, poput održavanja vodotokova, sprečavanju bespravne seče šuma koje dovode do erozije i povećanja rizika od poplava. Potom, promovisaćemo modele poput subvencija za poljoprivrednike koji mogu da igraju važnu ulogu u prevenciji posledica klimatskih promena. Znači cilj nam je da u temi koja deluje apstraktno, praktično pokažemo šta možemo da učinimo, kao i da je preventiva mnogo efikasnija od lečenja posledica. To podrazumeva ulaganje u infrastrukturu, ali i edukaciju i razvijanje svesti.

Važna komponenta EKO-SISTEM programa je osnaživanje mreža i njenih organizacija članica, budući da zagovaranje politika zahteva određeni nivo autoriteta, vremena i znanja, a to je ono što često fali organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine. S kojim izazovima se vi na tom putu susrećete i na koji način će vam ovaj projekat pomoći da neče od njih rešite?

Ono što je problem civilnog sektora u Srbiji, to je ta situacija da smo mi bili na neki način prinuđeni da se bavimo različitim temama od projekta do projekta, i organizacije često nemaju priliku da se jasno profilišu za neke uže oblasti. Mislim da je mreža je dobar način da taj cilj ispunimo, da se svako bavi svojom oblašću, a da opet kroz saradnju unutar mreže ka zajedničkom cilju nadomestimo oni što nam fali – stručnost, kontakti, finansije. S druge strane, bez obzira na to koliko je ta specijalizacija važna, znamo da su klimatske promene nešto što pogađa više sektora, tako da su nam važna ta međusektorska znanja i saradnja. Ne znam da li se neki program pre EKO-SISTEMA bavio baš mrežama, ali mislim da je to izuzetno dobar korak, jer upravo kroz jačanje mreža i podsticanje da sarađujemo, možemo stvoriti jake organizacije i nadomestiti ono što nam nedostaje.

***

Projekat “KlimAdapt 2021” sprovodi se u okviru EKO-SISTEM programa osnaživanja mreža, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska. O Plavo-zelenoj mreži Futura i njenim aktivnostima možete se informisati na OVOM LINKU.

Budi u toku!

Prijavi se za naš bilten i budi u toku sa najnovijim vestima, akcijama, konkursima i obukama iz oblasti zaštite životne sredine.